– zaštititi ugled

– spriječiti eskalaciju

– skinuti priču s naslovnih stranica

– nastojati se i u teškoj situaciji prikazati u pozitivnom svjetlu

– negativnu poruku pretvoriti u pozitivnu

Plan za krizno komuniciranje

Svaka bi organizacija/kompanija trebala imati plan za krizno komuniciranje i prije nego se kriza dogovodi. On mora sadržavati sve važne podatke za izlazak iz krize u kojoj se organizacija našla, a to znači odgovoriti na ključna pitanja:

Tko ima kakvu ulogu u krizi?

Na koji se način komunicira s javnosti i medijima?

Tko govori u ime organizacije?

Koje su ključne poruke?

Također, treba odrediti krizni stožer, tko je u njemu i što tko radi, treba se odraditi interna komunikacija, te odabrati glasnogovornik organizacije.

Sve to treba vježbati raznim scenarijima i simulacijama i prije izbijanja kriza, ali i u vrijeme kriza, kako se ne bi desila pogreška u eksternoj ili internoj komunikaciji.

Što NIJE istina o kriznom komuniciranju?

Reaktivnost ili „taj ćemo most preći ako do njega dođemo“– komuniciranje u krizama treba biti rezultat prethodnog planiranja  – proaktivnosti

Dovoljno je komunicirati samo s medijima i eksternom javnosti –– u krizama se svakako treba komunicirati sa svim dionicima i okolišem organizacije, ali to nikako ne isključuje i komunikaciju unutar organizacije (radnike, poslovne suradnike, obitelji radnika…) Što se pak novinara tiče, u poneke krize mediji čak nisu niti uključeni, što ih ne čini manje opasnima

Poželjno je naučiti što vještije koristi spin – iako ga neki koriste, spin nije nešto što se očekuje ili što je poželjno u kriznom komuniciranju

Komunikacija u krizama treba biti jednosmjerna. Nikako! Komunikacija je uvijek proces koji uključuje i odgovor primatelja poruka na iste

Što se ne smije raditi?

– ako ne znate o čemu govorite, nemojte govoriti

– nemojte špekulirati, nagađati, pretpostavljati…

– koristite svakodnevni jezik. Ne pokušavajte impresionirati.

– ne ljutite se. U svađi s medijima gubite – javno.

– ne govorite „bez komentara“ –kada odgovorite “Nemam komentara” medijima dajete prazan list papira na kojem oni mogu napisati svoju verziju situacije

– NE LAŽITE. NIKADA.

PRIMJERAK PRIOPĆENJA ZA KRIZNU SITUACIJU

NAZIV TVRTKE ILI USTANOVE

LOGO

Kontakti

tel. +385 (0) 1 1111 112

Mjesto (Zagreb), datum (5.12.2020.)

HITNO PRIOPĆENJE

Požar u Inbuxovoj tvornici stavljen pod kontrolu

Požar koji je jutros, u 8:50 sati, izbio u tvornici za izradu metalnih prerađevina tvrtke Inbux smještenoj u industrijskoj zoni u Našicama stavljen je pod kontrolu oko 12:20 sati.

U požaru nije bilo ljudskih žrtava, a jedan radnik i jedan vatrogasac Javne vatrogasne postrojbe Našice smješteni su u bolnicu zbog udisanja dima. O njihovom točnom zdravstvenom stanju javnost ćemo obavijestiti čim pristignu pouzdane informacije iz opće bolnice u Našicama, gdje su ozlijeđeni smješteni.

Pričinjena materijalna šteta većeg je opsega, a točni razmjeri utvrdit će se nakon obavljenog očevida. Za sada nije poznat uzrok požara, a Uprava i tehnički odjeli kompanije pružit će sve potrebne informacija istražiteljima vezane uz incident. U požaru nije došlo do oštećenja niti jednog drugog objekta smještenog u industrijskoj zoni, niti je u susjednim pogonima došlo do obustave proizvodnje.

Sve informacije koje dodatno pristignu, objavit ćemo javnosti čim budu potvrđene od strane nadležnih tijela, a kontakt za medije jest Darinko Miletić, direktor Sektora za korporativno komuniciranje Inbuxa, kojemu se mogu obratiti na kontakt telefon 01/2222 555 ili na adresu elektroničke pošte darinko.miletic@inbux.hr

Ime i funkcija osobe :

(npr: Darinko Miletić, direktor Sektora za korporativno komuniciranje tvrtke Inbux)

The post Krizno komuniciranje first appeared on Poslovno Učilište.

The post Razlika između onboardinga i orijentacije novozaposlenih first appeared on Poslovno Učilište.

Potrebno je imati dokument koji definira strategiju nastupa na društvenim mrežama. To je dokument kojim su definirani svi elementi i parametri nastupanja na društvenim mrežama te u kojem će stajati:

na kojim mrežama vaši korisnici  provode najviše vremena

koja platforma je najprikladnija za slanje poruka koje želite uputiti

koliko je vremena potrebno za dobar nastup na svakoj od mreža

te koji će se sadržaj komunicirati na svakoj od njih….

Facebook 

Ne predugačko: Idealna duljina objave je 60 do 80 znakova
Kada objaviti?  Radnim danima najbolje je vrijeme za postove između 11:00 i 14:00 sati
Vikendom je najviše ljudi na društvenim mrežama, a nedjelja se pokazala kao najaktivniji dan kada je angažman u pitanju
Duži sadržaj poput kolumni, članaka te blog objava korisnici najviše čitaju u kasnim večernjim satima između 20:00 i 23:00
Vizualni materijali: objave koje dolaze s fotografijama i poveznicama na stranice generiraju veći angažman.

i najvažnije: Pazite da ne pretjerate: nije bitna količina nego kvaliteta objava

Instagram

Primarno specijaliziran za dijeljenje fotografija i video sadržaja
Trenutno najbrže rastuća društvena platforma koju koriste uglavnom mladi ljudi, oni između 25-34 (33%) te od 18-24 (32%) godina
Sredina tjedna, te sredina dana najbolje je vrijeme za objavljivanje
Svaki dan prije 6:00 sati te iza 21:0 sati nije preporučljiv za objavljivanje

LinkedIn

Najveća svjetska poslovna društvena mreža: povezuje ljude na profesionalnoj razini, ali je i jako dobra platforma za privlačenje novih kupaca. Idealno vrijeme za objave je sve dok traje radno vrijeme. A najbolji dani su
srijeda, četvrtak i petak. Srijedom između 8:00 i 9:00 sati, četvrtkom oko 9:00 sati,
te između 13:00 i 14:00 sati, a petkom oko 9:00 sati. Dobro bi bilo izbjegavati ponedjeljak zbog stresa početka radnog tjedna.

Više o ovoj temi saznajte na:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/radionica-odnosa-s-javnoscu-i-komunikacije-s-medijima/

ili na:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/odnosi-s-javnoscu-marketing-i-prodaja/digitalni-marketing-u-praksi/

The post Kako pisati na društvenim mrežama first appeared on Poslovno Učilište.

Najčešća medijska događanja s kojima se susrećete su konferencija za medije, dogovoreni intervju i dogovorena izjava.
Neovisno o tipu događanja, zlatno je pravilo: BEZ PRIPREME NE IZLAZITE U JAVNOST!

Što je najvažnije i kako se ponašati

Za prvi dojam najvažnijih je prvih sedam sekundi nakon govornikove pojave pred publikom. Većina ljudi stvara početni dojam o nekome (bilo kome) upravo u roku sedam sekundi. Zvuči zastrašujuće i pomalo nevjerojatno, ali brojna istraživanja dokazuju upravo to.

UTJEHA – postoje brojni – isprobani i učinkoviti načini za pridobivanje publike.

Dakle, što nam je činiti? 

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA– vjerovali ili ne, mnogo je važnije ono što vide nego što čuju

1. Kod držanja odnosno govora tijela  biti uspravan, ali ne ukočen, okrenut prema sugovorniku odnosno publici

2. Održavati barem povremeni kontakt očima s govornikom odnosno publikom.

3. Odijevanje je od neopisive važnosti, dakle – pažljivo birajte odjeću. U ovakvim situacijama uvijek je najbolje “igrati na sigurno”  – formalno, profesionalno, uredno, neutralnih boja, neupadljivih detalja …

KAKO PRIVUĆI PAŽNJU JAVNIM NASTUPOM

1. Vodite računa da ono što govorite bude interesantno javnosti.
2. Informacija koju prenosite neka bude jednostavna. Ako nije jednostavna, izrecite je na jednostavan način.
3. Najvažnije informacije izrecite na početku svog javnog nastupa,

KAKO SE PONAŠATI?

1. Ne svađati se s novinarima i medijima!
2. Na izravno pitanje, izravan odgovor.
3. Ako ne znaš, reci “ne znam”.

VERBALNA KOMUNIKACIJA – na što obratite pažnju?

Za ispravnu dikciju važan je pravilan i svima razumljiv izražaj riječi i rečenica. Dakle, kratke i jasne rečenice, bez okolišanja, odugovlačenja i nepotrebnih informacija. Također pripaziti i na gramatiku pri govoru, ako imamo problema s njom, zatražiti pomoć pri pisanju i vježbanju govora i odgovaranja na pitanja.
Modulaciju u govoru čine glasovna harmonija i ritam, drugim riječima pričajte prikladnom glasnoćom i brzinom.

I zadnje, ali ne manje važno, dišite! Pravilno i duboko, inače sve “pada u vodu”.

KOJE RIJEČI VALJA IZBJEGAVATI

1. Arhaizme (stare i zastarjele riječi)
2. Provincijalizme (riječi određenog kraja)
3. Tuđice (riječi iz stranih jezika; posebno ako postoje sinonimi u hrvatskom)
4. Dvosmislene riječi (koje mogu imati više značenja)

TEHNIKE ODGOVARANJA NA PITANJA

1. Bridging (premošćivanje/prijelaz)
– potiče iz novinarstva: prelazak s leada odnosno uvodnog dijela teksta na detalje priče
– u javnoj komunikaciji bridging omogućava govorniku da preuzme kontrolu
Primjeri bridginga:
“Dopustite da dodam…”
“To je jedna vrlo kompleksna tema..”
“Često me pitaju…”
“Vaše pitanje povezano je s…”
“Čini mi se da je ipak najvažnije…”
“To nije moje područje, ali znam da…”
“Postoje drugi načini gledanja na to…”
“Morate također misliti i na to…”
“Pravo pitanje ovdje je…”
“Niste pogodili bit…”
”Postoji još nešto o čemu treba razmišljati…”

2. Flagging – naglašava se određeni dio izjave, govornik podiže ‘crvenu zastavu’ kako bi naglasio važnost pojedinih dijelova poruke (npr…najvažnija stvar koju treba zapamtiti…)

3. Hooking – provociranje dijaloga i navođenje na željenu temu (npr…no, to nije jedini važan dio ovog programa…)

4. Nulti govor – nema neke posebne poruke ili sadržaja, izbjegavaju se neugodna pitanja (npr…razgovori su bili konstruktivni…)

4. Osnovna misao koja se može izgovoriti u jednoj rečenici – “Soundbite”

KAKO IZBJEĆI TREMU PRIJE NASTUPA?

1. Izolirajte se na nekoliko minuta na mjestu gdje vas nitko ne može smetati.
2. Opustite se zatvarajući oči i duboko udahnite.
3. Kontrolirajte otkucaje srca putem disanja.
4. Budite svoji!

ŠTO KADA JE NASTUP ZAPOČEO, A NAŠLI STE SE U PROBLEMIMA?

1. Zapnete li u govoru sačuvajte bistru glavu i ne dopustite strahu da prevlada.
2. Zaobiđite blokadu – slobodno preskočite misli, pređite na nešto drugo, ionako nitko ne zna što je trebalo slijediti…
3. Sjetite li se naknadno misli – ugradite je u govor.

Više saznajte na seminarima:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/radionica-odnosa-s-javnoscu-i-komunikacije-s-medijima/

i na:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/odnosi-s-javnoscu-marketing-i-prodaja/bonton-i-protokoli-ponasanja-u-poslovnim-situacijama/

The post Novinarski upiti i odgovaranje na njih first appeared on Poslovno Učilište.

Nije nikakva novost da smo medijima danas izloženiji više nego ikada prije. I dok smo se nekada u potrazi za točnim informacijama oslanjali isključivo na tradicionalne medije, danas sve veći broj ljudi informacije prima putem društvenih mreža. Pritom vrlo rijetko provjeravaju autentičnost i vjerodostojnost informacija koje primaju te sve što pročitaju uzimaju zdravo za gotovo.

Glavna specifičnost društvenih mreža u odnosu na tradicionalne medije jest što mreže nemaju uredništva koja provode selekciju vijesti i provjeravaju informacije prije nego što ih objave. Objave koje dobivamo kroz mreže u pravilu su proizvod algoritama. Zbog toga su lažne vijesti sve češća pojava.

Nažalost, lažne vijesti ne zadržavaju se samo na politici ili glasinama o raznim zvijezdama i zvjezdicama. Čak je i cijelo vrijeme pandemije korona virusa, gomila lažnih vijesti gušila medijski prostor i širila uznemirujuće dezinformacije. Primjerice, kada je potres pogodio Zagreb, u vrlo kratkom roku proširila se lažna vijest kako će se isto jutro u 10:00 sati dogoditi još razorniji potres.

Ova lažna vijest rezultirala je panikom, zvanjem drugih da im se prenese vijest, izlaženjem iz kuća usred karantene i bijegom izvan glavnog grada. Također, istoga dana, fotografija preplašenih žena s bebama ispred zagrebačke Petrove bolnice podijeljena je u jednoj grupi kao fotografija iz Italije, u kojoj se navodi kako više nema mjesta u bolnicama te da bolesnici stoje i leže po ulicama.

To su samo dodatni dokazi kako u medijskom svijetu sve češće susrećemo dezinformacije i manipulacije. No, lažne vijesti nisu neka posebna novost i zapravo su prisutne od kada postoji čovječanstvo. Mediji i suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije samo su olakšale i ubrzale dijeljenje takvih informacija pa i posljedice mogu biti ozbiljnije.

Tri elementa lažnih vijesti

Što uopće stoji iz takvih lažnih objava? Jasno je da im je glavna nakana manipulirati publikom i navoditi na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava i piše. Ova široka definicija jednim dijelom obuhvaća i pojam lažne vijesti koje posljednjih godina ipak veći dio javnosti i stručnjaka svrstava u politički kontekst, no prema gornjim primjerima vidimo da se lažne vijesti ne zadržavaju samo na polju politike.

Tri su glavna elementa lažnih vijesti: nepovjerenje, dezinformacija i manipulacija. One su priče ili hoaxovi, stvorene kako bi namjerno dezinformirale ili prevarile čitatelje. Obično se lažne vijesti stvaraju kako bi se utjecalo na mišljenje čitatelja, progurala neka politička agenda ili stvorila zabuna. Lažne vijesti zavarat će ljude, jer su plasirane na portalima koji izgledaju vjerodostojno ili koriste slična imena i domene kao vjerodostojni news portali. Kada se zapitate zašto bi netko osmislio i proširio neku lažnu vijest koja nema očite koristi za nikoga, samo pomislite koliko ima ljudi koje zabavlja širiti strah i paniku. Osim toga, postoje ljudi koji to rade iz čiste dosade pri čemu se smiju drugim ljudima koji “nasjednu”.

Manipuliranje publikom

Dakle, lažne su vijesti zapravo puno uži pojam od koncepta dezinformacija. Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“, zavaravanje i manipuliranje publikom. Čak 85% građana u Europskoj uniji prepoznaje lažne vijesti kao problem u njihovim državama, pokazalo je istraživanje Eurobarometra koje je provedeno među 25.576 ispitanika u 28 država članica sada već davne 2018.

Hrvatska je, uz Portugal, država u kojoj se u cijeloj EU najviše vjeruje vijestima i informacijama koje dobijemo preko društvenih mreža i programa za dopisivanje. Iako u isto vrijeme 47% građana u Hrvatskoj gotovo svakoga dana primijete vijesti ili informacije koje krivo predstavljaju stvarnost ili su lažne. Zbog toga je vrlo važno naučiti prepoznati lažne vijesti jer ponekad i mi sami, ne provjeravajući takvu „vijest“ koja zapravo nije istina, postajemo dio kruga prenošenja laži u javnome prostoru.

Tri načina kako prepoznati lažne vijesti:

1. Obavezno provjerite izvor

Sigurno već imate određene medije kojima vjerujete (iako i oni mogu nasjesti na lažne vijesti). A ako vam web stranica na kojoj je vijest objavljena nije poznata, pročitajte više o njoj u rubrici ‘about‘ i prema tome ocijenite može li se smatrati vjerodostojnom ili možda ima neku korist od objavljene priče.

2. Zapitajte se što nedostaje u vijesti

Pročitajte cijelu vijest, a ne samo naslov i provjerite ima li u njoj lažnih slika, videa, navode li relevantne izvore i slično.

3. Koji su vaši osjećaji dok čitate vijest

Naime, kreatori lažnih vijesti pokušavaju manipulirati vašim osjećajima, izazivati bijes ili zabrinutost kako bi dobili više klikova.

Više saznajte na našem seminaru:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/asertivna-komunikacija/

The post Prepoznajte lažne vijesti first appeared on Poslovno Učilište.