The post Tips&tricks za pametno planiranje aktivnosti first appeared on Poslovno Učilište.

Nerijetko se događa da imamo problem s nekim zaposlenikom. Rjeđe je riječ o tome da je problem toliko velik i lako dokaziv da je jednostavno uručiti otkaz i riješiti se problematičnog radnika bez mnogo razmišljanja. Čak i onda kada je takav slučaj, poslodavci bi ipak trebali razmisliti o provođenju barem minimalnog broja koraka prije takvog rješenja radi zaštite, ne samo od sudskih tužbi nezadovoljnih radnika već i radi ugleda tvrtke te radne klime među zaposlenicima koji ostaju.

Tu je i drugi, znatno češći tip radnika koji nisu i ne rade ništa toliko problematično da bi (pre)često direktno i uvelike ugrožavalo rad i rezultate kompanije i drugih zaposlenika… ipak znamo da su problem. Njihov je rad kao i interakcija s nadređenima, podređenima, kolegama ispod ocjene zadovoljavajućeg. Možda smo čak i proveli nekoliko više ili manje diskretnih razgovora, savjetovanja, opomena… ali znakova poboljšanja nema na vidiku. Što sad? Što s njima?Imamo dvije opcije.

Sve počinje s detaljnom analizom

i procjenom zaposlenikova rada uključivo i onoga što valja i što ne valja, ali tu nerijetko upadamo u „klopku“. Nakon takve analize možda čak dobijemo i rezultate u kojima se sam rad može podvući pod zadovoljavajuć ili i više od toga, no ti radnici ipak negdje rade problem. Gdje? Gotovo uvijek je to interakcija/komunikacija/suradnja sa svojom radnom okolinom. Tako da svakako analizu trebamo i tog područja.

 Ok, sad kada imamo analizu i rezultate, što dalje?

Ako procijenimo da radnik ipak ima potencijala i može pružiti korist tvrtki, ali u nekom drugom okruženju/odjelu s drugim kolegama i nadređenim te drugim radnim zadacima, premjestit ćemo ga ondje i pružiti mu još jednu, dvije prilike da se dokaže. To je naravno mnogo jednostavnije u srednjim i velikim organizacijama gdje imamo prostora „rotirati“ ljude po potrebi. Mikro i mala poduzeća bi morala biti dosta domišljata za takvo rješenje.

Druga solucija je otkaz. Tu je svakako najbitnije prvo kontaktirati unutarnju, a ako ju nemamo, onda vanjsku pravnu pomoć. Svaki krivi korak pri sastavljanju otkaza može biti „okidač“ za sudske tužbe koje su posebno pogubne za financije malih i ugled većih tvrtki. To bi svakako bilo mudrije spriječiti nego liječiti.

Pa evo konačno te check liste ili koraka koje bi valjalo slijediti:

1. Poslodavac, nadređeni li HR služba (a u nekim slučajevima i svi) uručuju zaposleniku pisani trag o svim elementima i standardima prema kojima je vrednovan i ocjenjivan s, naravno, ocjenama i što detaljnijim i konkretnijim objašnjenjima svih nezadovoljavajućih učinaka koja su se pojavljivale u proteklih xy mjeseci (u rijeđim slučajevima i godinama).
2. Nakon što smo radnika izvijestili i dobili njegovu potvrdu da je zaprimio dokument o ocijeni svog učinka, ostavit ćemo mu razumno vrijeme da ih prouči te da on sam pripremi vlastite odgovore i dokumentaciju koju će iznijeti za vrijeme rasprava, konzultacija, treninga i sl.
3. Odluku o daljnjem postupanju je potrebno donijeti u roku od 30 dana po isteku roka za odgovor zaposlenika, kao i pisnaim putem uručiti radniku sve informacija o pravu na žalbu.
4. Ukoliko radnik ostaje u tvrtki postavlja se opet razuman rok za ostvarenje barem minimalno zadovoljavajućih rezultata.

Ako ne ostaje, ide otkaz ugovora o radu.

VAŽNO! U Ovakvim situacijama svakako je najbolje odlučiti koji i kakav otkaz u dogovoru s pravnim stručnjacima.

Više o ovim i sličnim temama na našim skorašnjim seminarima:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/sistematizacija-radnih-mjesta/

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/od-kolege-do-voditelja/

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/selekcija-intervjuiranje-i-procjena-kandidata/

The post Check lista prije premještaja ili otkaza radnika first appeared on Poslovno Učilište.

Zadaci su radnje relativno kratkog trajanja. Primjerice, zadatak može biti oprati posuđe ili usisati kuću. Zadaci obično ne zahtijevaju naročito puno fizičke ni mentalne snage. Ovo je jako važno imati na umu jer ukazuje na to da osoba može biti vrlo zaposlena, odnosno obavljati puno zadataka, a ne biti produktivna u pravom smislu te riječi.

Kako su aktivnosti povezane sa zadacima? Aktivnosti možemo definirati kao redovite radnje koje obavljamo u određenom periodu, obično 1-3 sata. Iz ove definicije jasno možemo razumjeti da jednostavne navike ne bi spadale u aktivnosti jer se radi o redovitim radnjama vrlo kratkog trajanja. Pa tako redovito pijenje vode ne bi spadalo u aktivnosti. Aktivnosti, kao što smo rekli, imaju dulje trajanje. Ali s čim su aktivnosti povezane? One su izravno povezane s našim ciljevima. Vezu između ciljeva i aktivnosti detaljnije ćemo objasniti u nekom od idućih članaka.

Aktivnosti i planiranje

Iz onoga što smo dosad rekli, shvaćamo da aktivnosti zahtijevaju više vremena i truda. Imajmo na umu da se zadaci stalno natječu s aktivnostima, a zbog svoje jednostavnosti i lakoće mogu biti vrlo privlačni za izvršavanje. U tome se krije zamka jer zadaci nemaju preveliki značaj. Zašto su ljudi onda skloniji obavljanju zadataka, a ne bavljenju aktivnostima? Zato što im je to lakše.

Prethodno smo namjerno koristili pojam “značaj”, a ne “važnost”. Premda je značenje na hrvatskom jeziku slično ili isto, Rory Vaden u svom TED talku “How to Multiply Your Time” uvodi, osim “hitnosti” (eng. urgent”) i “važnosti” (eng. importance), pojam “značaj” (engl. significance). Nećete požaliti ako pogledati taj fantastičan govor.

Nije sve crno-bijelo

Ovdje ne smijemo misliti da su zadaci nešto loše. Ne radi se o crno-bijelom svijetu. No ako nismo na oprezu, odnosno ako ne planiramo, zadaci mogu u potpunosti početi upravljati našim životom. Ako nam se život počne svoditi na to da obavljamo zadatke koji odgovaraju trenutačnim potrebama i zahtjevima, nećemo voditi kvalitetan i smislen život jer će nam nedostajati komponenta osobnog napretka. Dakle, moramo paziti da odvajamo vrijeme za naše aktivnosti koje su nam važne.

Primjerice, jedna od važnih aktivnosti je tjelovježba. Dokazano je da tjelovježba doprinosi zdravlju i osjećaju zadovoljstva. Međutim, budući da tjelovježba zahtijeva više vremena i više snage, često se događa da je odgađamo za sutra ili neki drugi dan koji nikako da dođe. Koje je rješenje? Rješenje je u rezerviranju vremena (eng. time blocking ili time boxing). Termin time boxing vrlo je prikladan jer aludira na zadani okvir, u ovom slučaju vremenski.

Brendon Buchard u svom govoru “Discipline vs Distraction”, na vrlo praktičan i zanimljiv način objašnjava što se događa kad ne branimo svoje vrijeme. Preporučujemo da ga pogledate jer Brendon uvodi u igru jednu važnu osobinu koja je povezana s produktivnošću, a to je disciplina.

Ključno je planiranje

Ako želimo biti produktivni, jako je važno da definiramo svoje aktivnosti i da ih planiramo (unaprijed!). Planiranjem postajemo gospodari svog vremena, svog napretka, pa tako i svog života. Usmjeravamo se u pravcu u kojem želimo ići i više nismo vođeni zahtjevima i potrebama drugih u svakom trenutku. Pritom ne smatramo da trebamo biti sebični, nego samo uravnoteženi.

Više na:

https://sites.google.com/view/zsrzicblog/home?authuser=0

The post Zadaci, aktivnosti…i pametno planiranje first appeared on Poslovno Učilište.

Organiziranjem vremena postižemo kontrolu nad životnim aktivnostima te se potičemo na samodisciplinu. Samo ako smo samodisciplirani i organizirani možemo postići istinski vrijedne životne ciljeve i obaviti sve svoje tekuće obaveze na vrijeme — kad smo to mi odredili, a ne kad moramo — i to bez prevelikog stresa. Kvalitetno obavljanje zadataka na vrijeme doprinosi osjećaju kontrole nad onim što nam se događa u životu. Imamo osjećaj da ne stojimo na mjestu, već da napredujemo, osjećamo se ispunjenije i zadovoljnije.

Osoba koja nije samodisciplinirana obično obavlja zadatke koje nije obavila na vrijeme ili one koji joj drugi zadaju, a ne one koje ona zada sama sebi.

Bez samodiscipline osoba ostaje na niskom stupnju produktivnosti, premda može biti jako zaposlena i pod stalnim stresom. Takva osoba obično obavlja zadatke koje nije obavila na vrijeme ili one koje joj drugi zadaju, a ne one koje ona zada sama sebi. Nije jednostavno izaći iz takve situacije, ali nije nemoguće. Potrebno je poduzeti neke korake u vezi s organiziranjem vremena. Čak i male promjene u tom pogledu mogu vrlo brzo dovesti do pozitivnih rezultata.

Zašto mnogi izbjegavaju organizirati svoje vrijeme?

Zato što možda misle da će ih to sputati i učiniti nefleksibilnima. Budući da su sputanost i nefleksibilnost loše osobine, takva predodžba dovodi do toga da osoba izbjegava organizirati svoje vrijeme na sustavan način i nastavlja živjeti „spontano“. Istina je da neki ljudi imaju sposobnost postići zavidnu razinu produktivnosti ako žive spontano, bez organizacije vremena. Međutim, takvi su ljudi u manjini. Većina ljudi koja živi spontano može ostvariti svoj potencijal u ograničenoj mjeri. Za puni potencijal potrebna je adekvatna organizacija vremena.

Nameće se zaključak da je neopravdano odustati od organizacije vremena zbog hitnih situacija.

Činjenica je da pravilna organizacija vremena zapravo doprinosi fleksibilnosti, koju je potrebno shvatiti na ispravan način. Naime, potrebno je znati da kad osoba kaže DA jednom zadatku, ona istovremeno kaže NE nečemu drugome. Samo je pitanje kako se vremenski plan treba primjenjivati. Logično je da se fleksibilnost mora zadržati.

I doista, kad bolje razmislimo, odstupanje od plana zahtijeva se samo u situacijama kad nastanu hitni zahtjevi, što je relativno rijetko. Ukoliko zbog hitnih zahtjeva ponekad ne uspijemo obaviti sve što smo planirali, ništa se dramatično neće dogoditi. Stoga se nameće zaključak da je neopravdano je odustati od organizacije vremena samo zbog tih rijetkih situacija.

Što znači, a što ne znači dobro organizirati vrijeme?

Ukratko, dobro smo organizirali vrijeme onda kada znamo pravo vrijeme za sve svoje zadatke koji su odraz naših kratkoročnih i dugoročnih planova i obveza. Dobro organizirati vrijeme ne znači samo isplanirati svoje aktivnosti uzimajući u obzir obaveze u tekućem tjednu. Zašto? Zato što je za izvršenje nekih zadataka, a naročito za postizanje većih ciljeva, potrebno nekoliko tjedana, mjeseci, pa čak i godina. Stoga možemo reći da dobro organizirati vrijeme znači organizirati vrijeme u tjednu tako da uzmemo u obzir istovremeno sve svoje tekuće obaveze i dugoročne ciljeve. Ovdje naglašavamo period “u tjednu”. U nastavku objašnjavamo detaljnije princip tjedna kao osnovne vremenske jedinice u planiranju zadataka.

Što je zapravo produktivnost?

Naše životne aktivnosti uglavnom se ponavljaju iz tjedna u tjedan. Dakle, svaki tjedan nam je manje-više isti. Tu činjenicu treba iskoristiti tako da rezerviramo termine (eng. time blocking ili time boxing) za područja aktivnosti koja doprinose našem osobnom napretku. Zbog stalnosti tjednih aktivnosti raspored može biti prilično fiksan. U tim terminima trebamo obavljati zadatke koje smo si unaprijed zadali. Na taj se način fokusiramo samo na tekući tjedan, premda izvršavamo zadatke koji nas vode prema dugoročnim ciljevima za čije postizanje treba više tjedana ili mjeseci.

Produktivnost je neizostavno povezana s našim ciljevima.

U tome se krije produktivnost. Produktivnost je neizostavno povezana s našim ciljevima. Ukoliko obavljanje naših svakodnevnih zadataka nije povezano s našim ciljevima, ne možemo reći da smo produktivni, bez obzira koliko zadataka uspijevamo obaviti.

No nameće se pitanje kako organizirati zadatke na tjednoj bazi, a imati u vidu dugoročne ciljeve. Na to pitanje pokušat ćemo odgovoriti u jednom od idućih članaka.

Više na:

https://sites.google.com/view/zsrzicblog

The post Produktivnost i organizacija vremena first appeared on Poslovno Učilište.

The post Međugeneracijski dijalog-x, y, z, alfa first appeared on Poslovno Učilište.

Izbor pravog, prikladnog kandidata za određeni posao je interes svakog poslodavca koji razumije povezanost profila zaposlenika sa zahtjevima radnog mjesta.

Utjecaj dobrog izbora je naročito veliki u uvjetima deficita kandidata na tržištu rada tako i manjka njihove formalne osposobljenosti dobivene obrazovanjem.

Iako svaki rukovoditelj i svaki kolega na poslu iskustveno zna razlikovati izvrsnog zaposlenika od lošeg ili beskorisnog, danas je lako pratiti i dokazati ove  razlike i  mjeriti vrijednost pravih zaposlenika prema tome koliko doprinose produktivnosti, ugledu i dugoročnim ciljevima tvrtke.

Izmjerene razlike između inputa (dobar/loš zaposlenik) i outputa (dobar/loš učinak) postaju značajne, u rasponu od 40-70 %.

Što možemo naučiti na greškama u izbora zaposlenika?

Katkada izbor pogrešne osobe ima trenutačne, vidljive, katastrofične rezultate kao što su nesreće tijekom obavljanja posla, sramoćenje i parničenje organizacije. Ponekad je rezultat manje upadljiv, ali još uvijek mjerljiv: gubitak klijenata, oštećenja ili krađa opreme, lažirana bolovanja, apsentizam, krađa informacija, poslovnog know-how i sl. Za otkrivanje i mjerenje štete potrebno je neko vrijeme. Konačno, tihi unutarnji neprijatelj u svakoj organizaciji su zaposlenici niske produktivnosti, osobno i radno problematični, koji štete organizacijskoj klimi, radnim odnosima i etici.

Kako birati pametno i stručno?

Nema izgovora za manjak znanja, učenja i prakse u izboru zaposlenika. Danas su nam na raspolaganju metode i tehnike kojima svaki rukovoditelj može ovladati i voditi ih stručno, iako nema profesionalni tim stručnjaka za ljudske resurse.

Moderan pristup selekciji zaposlenika utemeljen je na kompetencijskom modelu  koji se može povezati  kako s organizacijskom kulturom i radnim vrijednostima tako i sa zahtjevima radnog mjesta danas i sutra. Radno učinkovit, produktivan, posvećen, angažiran i zadovoljan zaposlenik nije puzzla njegovih psiho-fizičkih sposobnosti, znanja, osobina ličnosti i motivacije. On je mješavina svega navedenog, uz još mnogo dodataka iz manje poznatih i mjerljivih navika, stavova, vrijednosti, vještina koje u suvremenoj praksi nazivamo – kompetencijama.

Izbor selekcijskih metoda i tehnika ovisi o katalogu ključnih kompetencija te profilu poželjnog kandidata. To je ono što želimo dobiti kao rezultata/ishod. Ne manje važno je da postupak same selekcije bude pozitivno iskustvo i za nas i za kandidate, da poštuje kako zakonske, tako i profesionalne norme i standarde kvalitete. U selekciju kandidata ulažemo svoje znanje, vrijeme, ugled i preporuke za sve buduće selekcije i kandidate.

U praksi većine zapadnih zemalja već više decenija uobičajena je selekcijska trijada koju čine: aplikacija (prijava kandidata), pisane reference (preporuke) te intervju (razgovor za posao).

Nažalost, u domaćoj selekcijskoj praksi pisma preporuke, a naročito njihova provjera ili vjerodostojnost ne koriste se dovoljno i nisu stekla reputaciju pouzdanog izvora informacija o prošlom iskustvu i postignućima. Manjak pouzdanosti poslodavci nadoknađuju informacijama iz neformalnih izvora (usmene preporuke i društvene mreže).

Što nam ostaje? Na što se moramo i možemo osloniti?

Prijava kandidata – to je faza u kojoj smo izloženi velikom priljevu prijava, njihovoj upitnoj vjerodostojnosti i našem umijeću trijaže onih kandidata koji zaslužuju da ih osobno upoznamo. Brojna istraživanja, a i praksa organizacijskih psihologa upućuju da aplikanti nastoje zadiviti ili zadovoljiti poslodavca davanjem socijalno poželjnih informacija o sebi. U jednom istraživanju čak 73% diplomanata priznaje da nisu iskreno navodili razloge interesa za konkretnog poslodavca, a 40% ne smatra svojom obavezom davati iskrene odgovore na pitanja o svojim hobijima i interesima. Naše znanje i umijeće sastoji se u razvrstavanju i evaluaciji biografskih, stručnih i iskustvenih podataka koje je kandidat dao sebi te u kategorizaciji kandidata prema tome koliko su blizu ili daleko od profila poželjnog kandidata kojeg imamo na umu za određeno radno mjesto.

Intervju – to je ključna selekcija metoda kojom očekivanja od kandidata testiramo i evaluiramo u osobnom kontaktu. Obzirom da je intervju tradicionalna, široko rasprostranjena selekcijska metoda, postoje s jedne strane precjenjivanje njegove valjanosti za točnu procjenu i izbor najboljeg kandidata kao i podcjenjivanje potrebnih znanja i vještina koje treba posjedovati intervjuer – tako da se danas svatko, neopravdano, smatra dovoljno stručnim i objektivnim intervjuerom i procjeniteljem.

Danas se koriste različite forme i vrste intervju obzirom na:

• Stupanj strukturiranosti
• Stupanj i složenost dinamike i odnosa
• Vrstu informacija o znanju, kompetencijama kandidata

Naše umijeće kontrole subjektivne greške procjene

Svi imamo subjektivnu grešku procjene i okidače ili slijepe pjege da točno evaluiramo kandidata. Od intervjuera, bio on upravitelj ili HR profesionalac, zahtijeva se upravljanje vlastitom osobnošću, samodisciplina u korištenju tehnika i kriterija procjenjivanja tijekom selekcije, kao i učenje na greškama loših izbora tijekom rada, nakon zapošljavanja.

Ako ste vi među onima koji žele provjeriti svoju selekcijsku praksu ili naučiti nešto novo, ova edukacija vam može omogućiti da steknete uvid i znanje o tome:

1. Koje kompetencije generiraju koji pristup i kakav sadržaj selekcije?
2. Kako kompetencije provjeravati u aplikacijama i na intervjuu?
3. Kako strukturirati selekcijski intervju?
4. Kako procjenjivati kandidata?
5. Kako zaključiti i donijeti selekcijsku odluku?

SVE TO SAZNAJTE NA SEMINARU:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/selekcija-intervjuiranje-i-procjena-kandidata/

The post Intervjuiranje kao selekcijska metoda first appeared on Poslovno Učilište.

– zaštititi ugled

– spriječiti eskalaciju

– skinuti priču s naslovnih stranica

– nastojati se i u teškoj situaciji prikazati u pozitivnom svjetlu

– negativnu poruku pretvoriti u pozitivnu

Plan za krizno komuniciranje

Svaka bi organizacija/kompanija trebala imati plan za krizno komuniciranje i prije nego se kriza dogovodi. On mora sadržavati sve važne podatke za izlazak iz krize u kojoj se organizacija našla, a to znači odgovoriti na ključna pitanja:

Tko ima kakvu ulogu u krizi?

Na koji se način komunicira s javnosti i medijima?

Tko govori u ime organizacije?

Koje su ključne poruke?

Također, treba odrediti krizni stožer, tko je u njemu i što tko radi, treba se odraditi interna komunikacija, te odabrati glasnogovornik organizacije.

Sve to treba vježbati raznim scenarijima i simulacijama i prije izbijanja kriza, ali i u vrijeme kriza, kako se ne bi desila pogreška u eksternoj ili internoj komunikaciji.

Što NIJE istina o kriznom komuniciranju?

Reaktivnost ili „taj ćemo most preći ako do njega dođemo“– komuniciranje u krizama treba biti rezultat prethodnog planiranja  – proaktivnosti

Dovoljno je komunicirati samo s medijima i eksternom javnosti –– u krizama se svakako treba komunicirati sa svim dionicima i okolišem organizacije, ali to nikako ne isključuje i komunikaciju unutar organizacije (radnike, poslovne suradnike, obitelji radnika…) Što se pak novinara tiče, u poneke krize mediji čak nisu niti uključeni, što ih ne čini manje opasnima

Poželjno je naučiti što vještije koristi spin – iako ga neki koriste, spin nije nešto što se očekuje ili što je poželjno u kriznom komuniciranju

Komunikacija u krizama treba biti jednosmjerna. Nikako! Komunikacija je uvijek proces koji uključuje i odgovor primatelja poruka na iste

Što se ne smije raditi?

– ako ne znate o čemu govorite, nemojte govoriti

– nemojte špekulirati, nagađati, pretpostavljati…

– koristite svakodnevni jezik. Ne pokušavajte impresionirati.

– ne ljutite se. U svađi s medijima gubite – javno.

– ne govorite „bez komentara“ –kada odgovorite “Nemam komentara” medijima dajete prazan list papira na kojem oni mogu napisati svoju verziju situacije

– NE LAŽITE. NIKADA.

PRIMJERAK PRIOPĆENJA ZA KRIZNU SITUACIJU

NAZIV TVRTKE ILI USTANOVE

LOGO

Kontakti

tel. +385 (0) 1 1111 112

Mjesto (Zagreb), datum (5.12.2020.)

HITNO PRIOPĆENJE

Požar u Inbuxovoj tvornici stavljen pod kontrolu

Požar koji je jutros, u 8:50 sati, izbio u tvornici za izradu metalnih prerađevina tvrtke Inbux smještenoj u industrijskoj zoni u Našicama stavljen je pod kontrolu oko 12:20 sati.

U požaru nije bilo ljudskih žrtava, a jedan radnik i jedan vatrogasac Javne vatrogasne postrojbe Našice smješteni su u bolnicu zbog udisanja dima. O njihovom točnom zdravstvenom stanju javnost ćemo obavijestiti čim pristignu pouzdane informacije iz opće bolnice u Našicama, gdje su ozlijeđeni smješteni.

Pričinjena materijalna šteta većeg je opsega, a točni razmjeri utvrdit će se nakon obavljenog očevida. Za sada nije poznat uzrok požara, a Uprava i tehnički odjeli kompanije pružit će sve potrebne informacija istražiteljima vezane uz incident. U požaru nije došlo do oštećenja niti jednog drugog objekta smještenog u industrijskoj zoni, niti je u susjednim pogonima došlo do obustave proizvodnje.

Sve informacije koje dodatno pristignu, objavit ćemo javnosti čim budu potvrđene od strane nadležnih tijela, a kontakt za medije jest Darinko Miletić, direktor Sektora za korporativno komuniciranje Inbuxa, kojemu se mogu obratiti na kontakt telefon 01/2222 555 ili na adresu elektroničke pošte darinko.miletic@inbux.hr

Ime i funkcija osobe :

(npr: Darinko Miletić, direktor Sektora za korporativno komuniciranje tvrtke Inbux)

The post Krizno komuniciranje first appeared on Poslovno Učilište.

KADA SAZIVAMO KONFERENCIJU

Tri su glavna uvjeta:

• Imamo nešto za priopćiti javnosti
• Želimo to podijeliti s javnosti
• Ono što želimo reći mora biti zanimljivo za javnost – kako bi mediji to prenijeli

Ako nije ispunjen samo jedan od ova tri uvjeta, konferenciju je bolje ne sazivati

_______________________________________________________________

Što se mora napraviti prije konferencije?

• Tema konferencije
• Sudionici (govornici i moderator)
• Osnovne poruke
• Pitanja i odgovori (Q&A)
• Datum, mjesto, vrijeme
• Mediji koje pozivamo (adrema novinara)
• Poziv i rokovi slanja, provjera (follow up)
• Scenarij konferencije
• Materijal za novinare (Press kit)
• Eventualno (nije obavezno): Priprema malih poklona za novinare (promotivni materijal)

PRIMJERAK POZIVA NA KONFERENCIJU ZA MEDIJE

NAZIV TVRTKE ILI USTANOVE

LOGO

Kontakti

tel. +385 (0) 1 1111 112

e-mail:…

Mjesto (Zagreb), datum (5.12.2020.)

KOME JE NASLOVLJENO npr: SVI MEDIJI ili MEDIJI U VŽ ŽUPANIJI

PREDMET: Poziv za medije

Poštovani,

pozivamo Vas na konferenciju za medije NAZIV USTANOVE ILI TVRTKE (npr: tvrtke Fornax) koja će se održati

u staviti dan i datum (npr: u utorak, 8. prosinca 2020. godine)

u staviti točno vrijeme (npr: 11:00 sati)

u staviti mjesto održavanja (npr: u dvorani Atrij, Hotel Imperial, Avenija trešanja, Zagreb)

Na konferenciji će govoriti staviti ime i funkciju govornika (npr: Ivan Pavlović, predsjednik Uprave tvrtke Fornax te Jasmina Horvat, članica Uprave tvrtke Fornax zadužena za financije).

TEMA KONFERENCIJE: staviti temu o kojoj se govori (npr: Formax preuzima tvrtku Ludens)

Molimo Vas da potvrdu dolaska javite na: navesti kontakte.

ime i funkcija osobe koja šalje poziv:

(npr: Dunja Kovač, voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Fornax)

Protokol konferencije (primjer)

11. siječnja 2021., Zagreb (hotel taj i taj, dvorana ta i ta, na katu …)

Početak u 11.00 h

Sudionici: nabrojati sve sudionike, s funkcijama, jedan ispod drugog

Scenarij: sadrži vremena, ono što moderator govori, govornike, pitanja, zaključenje konferencije

VAŽNO: INTERNI DOKUMENT KOJI SE NE DAJE NOVINARIMA – Scenarij konferencije- raspored događanja (primjer)

10.50 – 11.00 dolazak novinara

11.00 – dolazak osoba koji sudjeluju na konferenciji

11.05 – 11.07 moderator pozdravlja prisutne, zahvaljuje na dolasku te predstavlja  sudionike konferencije i temu konferencije te najavljuje prvog govornika

11.07 – 11.12 govornik A govori o ….

11.12 – 11.13 moderator zahvaljuje i najavljuje govornika B

11.13 – 11.18 govornik B govori o ….

11.18 – 11.19 moderator zahvaljuje i poziva novinare da postave pitanja

11.20 – 11.30 Pitanja i odgovori

11.30 – Moderator zahvaljuje svim sudionicima, te još jednom predstavnicima medija što su se odazvali  te poziva sve na neformalno druženje (uz piće/domjenak)

11.35 – 12.00 Neformalno druženje s novinarima

I za kraj- SRETNO I BEZ STRESA!

Više o temi na:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/radionica-odnosa-s-javnoscu-i-komunikacije-s-medijima/

The post Preuzmite check liste za organizaciju konferencije za medije first appeared on Poslovno Učilište.

The post Razlika između onboardinga i orijentacije novozaposlenih first appeared on Poslovno Učilište.

KLJUČNA PRAVILA:

• KISS (Keep It Short and Simple)
• ‘prodajte’ priču naslovom
• 5W (tko, što, kada, gdje, zašto)
• glavna poruka u prvoj rečenici – nemojte najvažnije informacije ostaviti na dnu
• logo, potpis i kontakt
• pravopis – nepismenost ostavlja dojam neprofesionalnosti i lijenosti
• izbjegavajte titule dr. sc., gosp., gđa. , pišite kratke, razumljive rečenice
• izostavite ponavljanje, preduge rečenice, nabrajanja sudionika…
• poštujte novinarske rokove
• provjera i autorizacija šefa

Kako slati priopćenja za medije i kome?

Kopirajte priopćenje u tijelo e-maila, nemojte ga slati samo kao attachment

Šaljite linkove i šaljite dodatne sadržaje (fotografije, tonske izjave…), ali ne pretjerujte

Šaljite u skrivenoj poruci (BCC): neka se primatelj osjeća posebno (i neka ne vidi kome ste još poslali mail)

NE koristite emotikone

Koristite Word, ne PDF

Ako šaljete fotografije – smanjite ih!

Zašto i kada slati priopćenje za medije?

Nakon konferencije za medije i/ili kada imamo  nešto važno podijeliti s medijima i javnosti. To su jedini priopćenja vrijedni razlozi. S priopćenjima se ne pretjeruje, ako pretjerate, većina će vaših sljedećih priopćenja završiti u “smeću” i nitko ih neće vidjeti ni objaviti.

Zašto priopćenje nakon konferencije, ako smo već sve rekli na njoj?

• kako ne bi bilo dvojbe oko onoga što smo htjeli reći
• kako bi našu poruku objavili i oni koji nisu mogli doći
• zbog održavanja vlastite kvalitete i dobrog imidža
• priopćenje je ALAT kojim komuniciramo naše uspjehe, novosti, stavove, a može biti i odlično sredstvo za privlačenje pozornosti!

I za kraj – najvažnije! Evo kako izgleda PRIMJERAK PRIOPĆENJA ZA PREDSTAVLJANJE REZULTATA POSLOVANJA

NAZIV TVRTKE ILI USTANOVE- npr. Fornax d.o.o.

LOGO TVRTKE

Kontakti, vrijeme i mjesto – npr:

tel. +385 (0) 1 1111 112

fax. +385 (0) 1 1113 112

Zagreb, 5.3.2023.

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Naslov: Fornax ostvario rekordne rezultate, u 2022. dobit mu skočila 54 posto

Tvrtka Fornax, najveća domaća kompanija za poslovna rješenja u zdravstvenim sustavima, objavila je kako je u 2020. godini neto dobit tvrtke skočila za impresivnih 54 posto. Najveći segment rasta ostvaren je u IT sektoru gdje je promet porastao za velikih 125 posto, dok je u segmentu tehničke podrške rast iznosio preko 40 posto.

„Ovakav rezultat bolji je od planiranog za proteklu godinu, i to za preko 20 posto od očekivanog. Dokaz je to kvalitete Fornaxovih solucija koje korisnici na domaćem tržištu sve više prepoznaju, a osobito mi je drago zbog našeg uspjeha na natječajima naše dvije najveće bolnice jer smo pokazali da kvalitetna informatička rješenja ne moraju koštati mnogo. Dapače, cjenovno smo bili najkonkurentniji što je odraz naših konstantnih ulaganja u sustave koje isporučujemo krajnjim korisnicima“, istaknuo je Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Fornaxa prilikom predstavljanja rezultata u sjedištu tvrtke u Zagrebu.

Nastavak je to konstantnog rasta koji Fornax ostvaruje posljednjih osam godina, od dolaska na hrvatsko tržište, kao dio grupacije danske grupacije CDS, koja u ovom trenutku posluje u 36 zemalja svijeta, na tri kontinenta.

Na konferenciji za medije istaknuto je i kako su planovi za 2021. također ambiciozni i da su očekivanja visoka s obzirom na to da će se Fornax odazvati na većinu javnih natječaja za velike zdravstvene sustave. „Mislim da već sada možemo reći da je realno očekivati dvoznamenkasti rast poslovanja u smislu prometa i dobiti i ove godine“, napomenula je Jasmina Horvat članica Uprave Fornaxa zadužena za financije.

Ime i funkcija osobe :

(npr: Dunja Kovač, voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Fornax)

Više o ovoj i drugim PR temama saznajte na:

https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/radionica-odnosa-s-javnoscu-i-komunikacije-s-medijima/

The post Pravila za pisanje priopćenja za medije first appeared on Poslovno Učilište.