Prema brojnim istraživanjima hrvatski radnici su gotovo dvostruko češće i duže na bolovanjima od europskog prosjeka, a pritom je navodno čak svako peto bolovanje „lažno“. Dakle, lako je zaključiti da zlouporaba bolovanja nije rijedak problem na hrvatskom tržištu rada.
Lažna bolovanja nazivamo zlouporabom bolovanja i obično podrazumijevaju slučajeve u kojima radnik nije:
- poslodavca obavijestio o bolovanju
- dostavio liječničku potvrdu u zakonskom roku
- ili je radnik otvorio i koristio bolovanja zbog neopravdanih razloga; npr. odmora, radi obavljanja privatnih poslova, produljenja otkaznog roka i sl.
Koje opcije poslodavcima stoje na raspolaganju u slučaju sumnje na radnikovu zlouporabu bolovanja?
Smije li poslodavac tražiti od radnikovog liječnika medicinske nalaze, podatke o bolesti ili informacije do kada bi bolovanje moglo potrajati?
Može li podnijeti zahtjev za kontrolom radnikovog bolovanja službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje?
Može i smije, ipak- tvrtke/poslodavci koji to i učine obično zaključe kako si time nisu puno pomogli.
No, ne tako davno trenutni ministar zdravstva Vili Beroš najavio je pojačanu kontrolu bolovanja i strože kazne za one koji ih zloupotrebljavaju, ali i za njihove liječnike.
Više o temi saznajte na:
https://www.zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu
https://poslovnouciliste.hr/intervju-s-odvjetnikom-za-radno-pravo-o-izmjenama-i-dopunama-zor-a/
Trajanje seminara do 13:00h