Svima je očito da je stanje na tržištu rada daleko od idealnog. Poslodavci se žale na manjak radne snage, a radnici pak bježe u druge zemlje EU u potrazi za boljim poslovima i plaćama. Zbog svega navedenog o trenutnom stanju na tržištu rada razgovarali smo sa zagrebačkim odvjetnikom za radno i trgovačko pravo Markom Borskym.
1. Marko, koliko trenutno imamo stranih radnika u zemlji? Iz kojih zemalja najviše dolaze i koliko se u prosjeku zadržavaju u Hrvatskoj prije nego se vrate kući ili odu u bogatije zemlje EU?
U prva četiri mjeseca 2023. godine ukupno je izdano 54.592 dozvole za boravak i rad, od kojih za novo zapošljavanje 37.747. U prošloj godini uvezli smo skoro 125 tisuća stranih radnika. Najveći broj stranih radnika su još uvijek radnici iz država u okruženju, ali se povećava broj stranih radnih iz dalekih zemalja, poput Nepala i Filipina. Dozvole se još uvijek izdaju na godinu dana ili sezonski te se tako najčešće i sami radnici zadržavaju.
2. Imaš li saznanja da li se njihova radnička prava poštuju? Mediji često ističu da su upravo oni najranjivija skupina radnika trenutno te su zbog nepoznavanja jezika i hrvatskih zakona nerijetko potplaćeni, neprijavljeni, rade prekovremeno i bez adekvatne zaštite na radu…
Radnička prava stranih radnika se uglavnom poštuju, no nažalost ima i primjera poslodavaca koji ne poštuju ta prava te ih iskorištavaju znajući da dolaze iz zemalja koje imaju puno niže standarde zaštite radničkih prava te da ne poznaju jezik. Stoga je potrebno posebno obratiti pažnju na prava stranih radnika, a sve kako bi znali koja prava i obveze imaju u radu u Republici Hrvatskoj. Poštivanje prava stranih radnika nije samo u interesu tih radnika, već i poslodavaca i svih ostalih građana. Za poslodavce je važno znati da se svi radno pravni propisi jednako odnose i na domaće i na strane radnike.
3. Osim očito malih plaća, zbog čega još hrvatski radnici toliko odlaze raditi van Hrvatske? Koja se radnička prava po tvom mišljenju najmanje poštuju?
Najčešći razlozi odlaska Hrvata na rad u inozemstvo su još uvijek niže plaće nego u bogatijim zemljama. No, puno puta se čuju pohvale na uređenost sistema tih zemalja, poštivanje svih prava radnika te nagrađivanje i mogućnost napretka u karijeri uslijed zalaganja i rezultata rada samog radnika. Stoga možemo zaključiti da su to još uvijek boljke koje muče domaće radnike, a na kojima bi neki poslodavci trebali poraditi.
4. S druge pak strane na što ti se poslodavci najviše žale kada dođu s tužbom prema svojim radnicima? Koje svoje obveze radnici prema poslodavcima i kompanijama za koje rade najčešće izbjegavaju ispunjavati?
Poslodavci se često žale na radnike koji zloupotrebljavaju pravo na bolovanje. Takvih radnika nema puno ali oni imaju višestruko loš efekt na rad poslodavca i to ne samo financijski. Također ima dosta slučajeva u kojima se poslodavci žale na nepoštivanje drugih obveza radnika, od kašnjenja na posao, zakonske zabrane natjecanja do korištenja alkohola i ilegalnih droga za vrijeme radnog vremena.
5. Koje bi benefite iz Zakona o radu i ostalih srodnih akata poslodavci mogli i trebali češće koristiti da privuku i zadrže kvalitetnu radnu snagu – osim većih plaća, naravno?
Plaća je još uvijek najvažniji faktor pri odabiru posla, međutim i ostala prava radnika postaju sve važnija, od plaćana prekovremenih sati, mogućnosti rada na daljinu, itd. Također je važno za poslodavce da imaju dobru i poticajnu radnu atmosferu u smislu međuljudskih odnosa.
Više saznajte na :
https://www.zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu
ili na našim seminarima iz radnog prava:
https://poslovnouciliste.hr/#1681988216078-9dcc76a2-cb96