Ako pripadate nekoj od ovih generacija:
1. Baby boomer generacija (od 1946. do 1964.)
2. Generacija X (od 1965. do 1979.)
3. Generacija Y – Milenijalci (od 1980. do 1994.)
4. Generacija Z (od 1995. do 2012.)
5. Generacija Alfa (od 2013. do 2025.)
neizbježno se suočavate s potrebom međugeneracijskog dijaloga koji je zbog dramatičnih promjena tehnologije, digitalizacije, stila vrijednosti i učenja postao zahtjevan.
Poslodavci svjedoče promjeni radnih vrijednosti, povećanoj egocentričnosti, smanjenoj poslušnosti, upornosti, odricanju i lojalnosti, drugačijim motivatorima, percepciji korporativnih vrijednosti, povećanom interesu za mentalno zdravlje, društvenu i ekološku odgovornost poslodavaca.
Ulazak novih generacija, posebno Y i Z , zahtjeva novu organizaciju, rasporede, dostupnost, nove obrasce i forme međugeneracijske komunikacije.
Cilj poslodavaca i mladih je uskladiti očekivanja i prioritete, uz često iskrivljenu sliku tko je kome više potreban i tko o kome više ovisan. Ako poslodavci imaju na umu važnost i brzinu promjena, utjecaj tehnoloških inovacija, brzinu učenja i svježinu ideja u oblikovanju novih poslova, usluga i proizvoda budućnosti, onda je na njima da oblikuju radno okruženje, procese i odnose u kojima bi se nove generacije osjećale dobrodošlo i razvojno poticajno.
U čemu su razlike?
Generacija Y Naziv „Milenijalci“ dobili su jer su odraslu dob dosegli otprilike početkom novog tisućljeća. Internet i mobilni telefon poznati su im od djetinjstva. U odnosima su više permisivni, popustljivi, imaju problem sa zauzimanjem za sebe i postavljanjem granica, manje su otporni na stres i više anksiozni nego generacija njihovih roditelja. Prema nekim podacima depresija je među 10 najčešćih zdravstvenih problema ove generacije.
Generacija Z – Zoomeri. Ovo je prva generacija koja ne poznaje vrijeme prije Interneta, a svoje živote žive kroz razne aplikacije i brzu komunikaciju sa svojim prijateljima. Većina njih su djeca generacije X. Neki istraživači ovu generaciju opisuju kao „egoističnu, okrenutu sebi, razmaženu, koja je od obitelji i društva dobila sve“. Smatra ih se najusamljenijom generacijom do sada, a beskrajni online sati dodatno pojačavaju osjećaj izoliranosti i depresivnosti. Malo vremena provode u izgradnji značajnih bliskih odnosa s drugima, svoje osobne i poslovne probleme otvoreno dijele na društvenim mrežama i tamo traže odgovore. Ova generacija prva otvoreno govori o svojim problemima vezanim za mentalno zdravlje te i od poslodavaca traži okruženje i razumijevanje za osobni wellbeing. Privlače ih noviteti, od iskustava do proizvoda, rijetko su čemu/kome lojalni, fokusirani su na vlastito iskustvo, doživljaje i zabavu.
Alfa generacija – svijet rada upoznaje preko on-line ili hibridnog rada svojih roditelja. Generaciju Alfa nerijetko nazivaju i “digital natives”, odnosno digitalni domorodci, s obzirom na to da su rođeni i rastu u potpuno digitaliziranom i umreženom svijetu.
Djeca su milenijalaca i mlađa braća i sestre generacije Z. Globalno su povezani kao niti jedna generacija prije njih. Djeca ove generacije su izrazito zahtjevna, traže ispunjenje želja – sad i odmah. Oni za informacijama, doživljajima i iskustvom posežu kada žele, što žele i koliko žele. Na društvenim mrežama imaju velik utjecaj, najviše se bave TikTok-om Praktične vještine ove generacije zanemarive su, a mentalna, fizička snaga, emocionalna otpornost i socijalne kompetencije slabe.
Ono što je trend jeste to da se generacije “mijenjaju” češće, odnosno razdoblje koje obuhvaća neka generacija postaje kraće, negoli što je to ranije bio slučaj. Ovakva je izmjena uvjetovana brzim društvenim razvojem općenito. Društveni se trendovi iznimno brzo izmjenjuju, a praćenje upravo tih trendova može biti ključ uspjeha u poslovanju i radnim odnosima.
Kako surađivati?
Komunikacija i suradnja u funkciji rada, učinkovitosti i zadovoljstva su u konačnici odgovornost poslodavca i njemu je prepušteno da pronalazi medije, sadržaje i prilike kako bi nove generacije privukao i učinio svojim zaposlenicima, klijentima, suradnicima. Fokus poslodavaca u re-dizajnu poslova, organizacije i odnosa treba biti:
Digitalizacija – digitalne kompetencije su imperativ za sve poslodavce, pri čemu prednost znanjima i brzini reagiranja treba dati mladima te učiti od njih (reverzibilno mentorstvo); osigurati budžete i resurse za digitalna, vizualna rješenja, platforme i aplikacije kojima će se ključne organizacijske vrijednosti, dokumenti i procesi prikazati uz stalno ažuriranje, što otvara i nova radna mjesta.
Organizacija – manjak stručnih znanja i profesija potrebnih svijetu rada, a posebno manjak radnih i socijalnih vještina treba nadomještati planiranjem dužim vremenom uvođenja u posao, mentorstva i cjeloživotnog učenja. Također, reorganizirati poslove da se sve više toga može obavljati on-line uz redizajn radnog okruženja u kojem zaposlenici mogu dobiti dovoljno poticaja za suradnju, timski rad i socijalne kontakte. Otvoriti nova radna mjesta, osigurati resurse i pozitivne stavove za wellbeing i mentalno zdravlje, balans poslovnog i privatnog života.
Komunikacija – birati medije i sadržaje koji privlače pozornost, pažnju, produžuju vrijeme slušanja te se dogovarati oko pravila kojima se osigurava sigurno i kvalitetno komuniciranje preko ili s digitalnim medijima. Udio vizualnih, kraćih komunikacijskih formi poslovnih i radnih zadataka treba povećati, a velikim dijelom kontrole i samokontrole radnog ponašanja i učinka trebaju upravljati aplikacije i AI.
Motivacija – manjak strpljenja uzrokuje lako odustajanje od repetitivnih poslova, od onih koji se odvijaju s nejasnim očekivanjima i preprekama, povećana potreba za izazovima pokretač je stalnog propitivanja zašto se nešto radi i baš na određeni način, a povećana kritičnost dovodi u pitanje sve – od organizacije posla, autoriteta šefa do prava i uvjeta rada. Smanjene socijalne vještine i manjak suradničkih kontakata u poslu dovodi do smanjenog utjecaja socijalnih motivatora.
Praćenje trendova i veća usmjerenost na sebe dovodi u prvi plan pitanja mentalnog zdravlja, ekologije, životnog stila i wellbeinga koje poslodavci trebaju ugraditi u korporativne vrijednosti, brand strategiju i organizacijsku kulturu.
Više saznajte na našem seminaru: