Planirate nova zapošljavanja? Odlično! To znači da dobro poslujete i napredujete, čestitamo! Ali prije nego počnete s daljnjim širenjem i obogaćivanjem najvrjednijeg resursa svake kompanije – zaposlenika, nastavite čitati.
Ulazak mladih u svijet rada
Ulazak u svijet rada svakako je točka preokreta koja mijenja obje strane: mlade posloprimce i njihove poslodavce. I jednima i drugima treba priprema, usklađivanje očekivanja i kriterija radnog ponašanja te uzajamno pozitivno iskustvo. Mladima je zaposlenje ne samo pitanje egzistencije, sigurnosti i statusa već će oblikovati njihov radni identitet, samopoštovanje i samoaktualizaciju. Poslodavci svjedoče velikoj smjeni generacija, gdje generaciju baby boomersa zamjenjuju nove generacije- x, y, z… Pogrešno je transfer znanja, iskustva, vrijednosti i obrazaca radnog ponašanja prepuštati slučaju, nužno je uvoditi programe mentorstva i supervizije te oblikovati kulturu međugeneracijske suradnje i tolerancije.
Priprema mladih za svijet rada, tržište poslova i karijera počinje vrlo rano, ulaganjem u obrazovanje, odabirom struke i zanimanja.
Što predviđa uspješan tijek obrazovanja i rada?
Usklađenost s osobnim preferencijama – što mlada osoba voli raditi, što smatra zanimljivim i dostižnim
Usklađenost s osobnim vrijednostima – što mlada osoba smatra svrhovitim i vrijednim u vlastitim očima i društvu
Usklađenost s osobnim kvalitetama i potencijalima – koliko mlada osoba poznaje svoje snage i slabosti, svoje potencijale i granice
Za mlade koji znaju uskladiti svoje profesionalne interese sa svojom osobnošću i preferencijama kažemo da imaju visoku samosvijest, realističnu sliku sebe, kritički procjenjuju svoje granice i izbore; samopouzdano i proaktivno pristupaju prilikama i prevladavaju zapreke u poslu i karijeri. Takve osobe ostaju fokusirane na uspjeh u obrazovanju, osnažuju svoje opće i stručne kompetencije, donose odgovorne odluke u vezi učenja, prakse, mentorstva, iskustva te imaju pozitivne stavove o radu.
Jednom riječju, mladi takvoga kompetencijskog profila podižu svoju zapošljivost (psihosocijalni koncept kojim se opisuje radni identitet, karijernu mobilnost i pozicioniranje na tržištu rada) na koju se mogu osloniti tijekom svog radnog i životnog ciklusa.
Nažalost, ovaj poželjan profil poslodavci sve rjeđe imaju priliku vidjeti kod selekcija i prvog zapošljavanja mladih nakon školovanja.
Što najviše nedostaje mladima na današnjem tržištu rada?
Svakako nedostaje potrebna razina osobne i radne osviještenosti, samokritičnosti u vezi vlastitih kompetencija, posvećeni radni angažman te spremnost na ulaganje dodatnog truda u ostvarenje ciljeva. Nedostatne su im i vještine samoprezentacije i manjkava informiranost o tržištu rada i vlastitoj poželjnosti. Primjetna je viša percipirana zapošljivost (procjenjivanje vlastitih vrijednosti i očekivanja) u odnosu na realistične kompetencije koje se mogu provjeriti, testirati, procijeniti. Mladi su spremni precjenjivati visinu svoje naobrazbe, atraktivnost fakulteta s kojeg dolaze, očekivanu prvu plaću te obilježja posla koji im mora biti kreativan, zanimljiv, sve više zabavan.
Što posljedično čine poslodavci?
Suočeni s deficitom poželjnih kompetencija i radnog ponašanja mladih, poslodavci snižavaju selekcijske kriterije, a s druge strane povećavaju sate i ulaganja u uvođenje u posao, trening, mentorstva i interne edukacije. Vrijeme izgradnje samostalnog profesionalca značajno je produženo i sukobljava se s očekivanjima i strpljenjem mladih da im posao pruži izazovne zadatke, plaću i priznanje ubrzo nakon zaposlenja. Tek su počeli, a zahtjevi rada izazivaju razočarenje, pad motivacije i stres.
Kompetencije koje najviše nedostaju tržištu rada i poslodavcima danas, a smatraju se neophodnim za uspješno obavljanje najrazličitijih poslova su poduzetničke kompetencije, kritičko mišljenje i rješavanje problema te ustrajnost. Mladi nerijetko nisu svjesni koliko je to važno poslodavcima, a vrlo često izostavljaju upravo te kompetencije u svojim aplikacijama za posao.
S druge strane mladi ponosno ističu svoje komunikacijske sposobnosti, strane jezike, IT kompetencije i timski rad.
A što kažu poslodavci?
Komunikacijskim sposobnostima nedostaje pismenosti i bontona, stranim jezicima nedostaje složenosti i fluentnosti, IT kompetencijama nedostaje primjena u rješavanju problema, a timski rad je često izraz i izlaz za ne-preuzimanje osobne odgovornosti za rezultate rada.
I tu dolazimo do dvije paralelne realnosti!
Rješenje za ovaj nesklad u zapažanjima i iskustvima je svakako u boljem informiranju i spremnosti na obostrano ulaganje volje i vremena da se izgradi povjerenje i usklade uzajamne percepcije.
Uspješne priče i prakse poslodavaca i mladih upućuju na optimizam da se ova ulaganja mogu isplatiti i jednima i drugima. Mladi dobro reagiraju na kvalitetne programe pripravništva, na osmišljeno uvođenje u posao, mentorstvo iskusnijih kolega te karijerno savjetovanje. Spremni su precjenjivanje zamijeniti realističnim optimizmom u pogledu sebe, posla i plaća.
Kako stvari stoje u drugim zemljama EU?
Izvor:https://www.cedefop.europa.eu/en
U zemljama EU uočava se velika neusklađenost aktualnih kompetencija i vještina s tržištem rada, a njega danas dramatično preoblikuju brojni faktori: nastajanje i otvaranje novih poslova (inovacije, zelena i bijela ekonomija), nastajanje novih oblika rada (rad od kuće, radnici na leasing, samozapošljavanje) te masovna digitalizacija.
Europska izvješća zvone na uzbunu.
Zaostajanje u šest ključnih, prenosivih vještina koje čine naš moćni štit za očuvanje zapošljivosti, ukazuje na visokih 30% nedostajanja pro-socijalnih vještina pružanja usluga i 23% manjka vještina rješavanja problema. Manjak kvalitetnih komunikacijskih vještina, učenja kako se uči, organizacije i planiranja te timskog rada nalazi se unutar tog raspona.
Tko će preuzeti odgovornost za ovaj nesklad? Dok čekamo državne politike i intervencije, savjetujemo mladima i svim zaposlenima: preuzmite odgovornost te svjesnije i odlučnije upravljajte svojom zapošljivošću i karijerom.
Preporučuka psihologa praktičara?
I mladima i poslodavcima treba stručna pomoć: poslodavci imaju teškoća u pronalaženju kompetentnih zaposlenika, 28% svojih novo-zaposlenih procjenjuju podkvalificiranim za poslove koje obavljaju, a istovremeno raste postotak zaposlenika koji pesimistički procjenjuju da ne mogu ispuniti zahtjeve svog posla.
Zaključna preporuka za mlade je da od ulaska u svijet rada nadalje trebaju biti kapetani na svom karijernom putu. Tome trebaju biti posvećeni i oboružani nekim navigacijskim tehnikama:
- Upoznati sebe – pronaći, zadržati i upravljati svojom tržišnom pozicijom
- Upoznati potrebe i trendove tržišta – biti informirani i fleksibilni
- U svakom poslu raditi savjesno, angažirano i ustrajno – najcjenjenije radne osobine
- Otvoriti se za učenje i iskustvo – birati čim više praksi, volontiranja, mentorskih programa, edukacija
- Potražiti pomoć, savjet i podršku – stvarati socijalne mreže i saveze u radnom okruženju
Sretna plovidba na uzburkanom moru!
Više o ovoj i sličnim temama saznajte na našim seminarima:
i na
https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/asertivna-komunikacija/
ili
https://poslovnouciliste.hr/seminari/jednodnevni-seminari/rad-s-teskim-suradnicima/